U sklopu STEM dana učenici su sudjelovali u radionici izrade mosta od slamki, istražujući osnovne principe stabilnosti, ravnoteže i konstrukcije. Cilj aktivnosti bio je upoznati učenike s temeljnim inženjerskim idejama kroz praktičan rad, suradnju i rješavanje problema.
Radionicu smo započeli upoznavanjem jednog od najznačajnijih hrvatskih inovatora – Faust Vrančić – koji je još u 16. stoljeću predložio konstrukciju visećeg mosta, daleko ispred svog vremena. Njegova ideja o mostu koji visi na užadima i prenosi težinu na glavne stupove bila je iznimno moderna i poslužila je kao inspiracija za naš rad. Učenici su kroz fotografije i kratku prezentaciju upoznali njegove izume, među njima i poznati Machinae Novae, te razgovarali o tome kako se mostovi grade danas.
Nakon uvoda, učenici su dobili zadatak: osmisliti i izraditi vlastiti model mosta koristeći samo slamke, ljeplo i škare. Kroz rad su istraživali koje su konstrukcije čvršće, kako raspodijeliti težinu i koje kombinacije oblika (trokut, rešetka, luk) daju najbolju stabilnost. Svaka je skupina razvijala vlastiti plan, skicirala konstrukciju i zatim gradila model. Na kraju su mostovi testirani na nosivost i stabilnost, čime su učenici dobili uvid u stvarne inženjerske izazove.
Aktivnost je poticala kreativnost, logičko razmišljanje, timski rad i primjenu znanja iz znanosti, tehnologije i matematike na vrlo praktičan i zabavan način.
Nakon što su nadmoćno osvojili naslove županijskih prvaka, naše ekipe djevojčica i dječaka sudjelovale su naDržavnom prvenstvu u šahuodržanom u Poreču od 2. do 4. veljače 2026. godine.
U konkurenciji od 24 najbolje ekipe iz cijele Hrvatske, naši su se učenici izvrsno držali u iznimno zahtjevnim uvjetima. Natjecanje je bilo dugotrajno i naporno, s partijama koje su počinjale odmah nakon doručka i trajale uz minimalne pauze za ručak. Ponosni smo na njihov trud i timski duh, a posebno ističemo ekipu dječaka koja je zauzela vrlo solidno11. mjesto u državi.
Našu školu ponosno su predstavljali:
Ekipa dječaka:
Bruno Bajlo, Teo Bajlo, Ivano Karađole, Patrik Parić i Adrian Petani
Ekipa djevojčica:
Manuela Bajlo, Agata Karuc, Ivona Karuc, Marta Nekić i Tonka Lozančić
Podršku učenicima tijekom natjecanja pružali su učitelji, mentorica Anita Nikić i voditelj Lucijan Ćuković.
U našoj školi održano je školsko natjecanje 68. Natjecanja mladih tehničara (NMT), na koje se prijavilo 20 učenika u ukupno 9 kategorija. Učenici su u utorak, 10. veljače, pisali pismenu provjeru te su isti dan odradili praktični dio natjecanja u 8 kategorija. Kategorija Robotika će se održati 11.2.2026.
Povjerenstvo za teorijski dio natjecanja činile su učiteljice Marina Gambiraža, Marina Smolić i Sendi Bašić dok su u prosudbenim povjerenstvima za praktični rad sudjelovali bivši učenici naše škole koji su prethodnih godina aktivno sudjelovali u Mladim tehničarima te ostvarivali uspjehe na županijskim i državnim natjecanjima.
U okviru natjecanja učenici su pokazali svoju kreativnost i tehničke vještine izrađujući različite tehničke tvorevine prema kategorijama:
Modelarstvo i maketarstvo (5. razred): Dječja igračka – mozgalica
Fizički (zdravstveni) status i senzomotorički razvoj – uključuje vještinu koordiniranih pokreta i ravnoteže u svim oblicima prirodnog kretanja, finu motoriku (spretnost ruke i prstiju, koordinacija oko-ruka, držanje olovke, kontroliranje olovke na papiru), usvojene navike hranjenja, spavanja te uspostavljena kontrola fizioloških funkcija.
Tjelesnu i zdravstvenu spremnost utvrđuje liječnik školske medicine. Tu se utvrđuje djetetova tjelesna visina i masa. Tjelesna zrelost uključuje normalno funkcioniranje osjetilnih organa (vid, sluh). Dijete također mora imati usvojene navike normalnog hranjenja, spavanja i kontrolu pražnjenja mjehura i crijeva. Pored toga, utvrđuje se opće zdravstveno stanje djeteta.
Socioemocionalni razvoj – uključuje spremnost na odvajanje od roditelja, prepoznavanje i samoregulaciju emocija, odgađanje zadovoljenja vlastitih potreba, određenu razinu tolerancije na frustracije, prihvaćanje neuspjeha, kontrolu impulsa, sposobnost da ograniči vlastita agresivna i ometajuća ponašanja, zna da se ne smije prekidati druge dok govore, empatiju, sposobnost prepoznavanja i komunikacije o vlastitim osjećajima.
Emocionalno spremno dijete može kontrolirati svoje ponašanje i osjećaje (ljutnja, strah, tuga) u situacijama kada je frustrirano, npr. kada mora raditi nešto što ga ne zanima, kada je neuspješno u nečemu, kada treba pričekati svoj red, kada se treba odvojit od roditelja i bez većih izljeva emocija i nezadovoljstva funkcionirati samostalno.
Socijalna spremnost djeteta odnosi se na njegovo ponašanje kada je u društvu s drugima, odraslima i djecom. Do polaska u školu dijete bi već trebalo razlikovati poželjno od nepoželjnog ponašanja, uvažavati druge ljude i njihove potrebe. Jednostavno rečeno, trebalo bi surađivati i slijediti upute odraslih te se moći pridržavati određenih pravila ponašanja u situaciji kada nije „centar svijeta“ kao što je to u obitelji, nego dio grupe koja funkcionira po određenim pravilima kojih se treba pridržavati.
Ako dijete ima teškoća s nekom od navedenih komponenti, to bi moglo predstavljati problem i za njega i za opću razrednu dinamiku.
Jezični razvoj – dijete treba tečno govoriti hrvatski jezik bez pogrešaka, imati jasan i ispravan izgovor glasova te moći pratiti i razumjeti usmenu uputu. Treba imati razvijen rječnik koji se odnosi na svakodnevne pojave i predmete, priopćavanje svojih misli i potreba, glasovnu analizu i sintezu – rastavljanje riječi na glasove i spajanje glasova u riječ (dijete ne treba znati čitati prije polaska u školu)…
Ove vještine procjenjuje logoped. Ako on procjeni da dijete nije ovladalo potrebnim predvještinama čitanja i pisanja, bolje je posvetiti godinu dana rada na tim vještinama nego poslati dijete u okruženje za koje nije spremno.
Opće znanje i kognitivne sposobnosti, pažnja – uključuje primjerenu pažnju i koncentraciju (15 – 20 min) te da može selektivno i namjerno usmjeravati pažnju na određene sadržaje, odupirati se onome što ga ometa. Dijete treba imati znanja o sebi, obitelji, prirodi i prirodnim pojavama, numeričko poimanje (brojanje, odnosi više-manje itd.), vizualnu percepciju (diskriminira različite oblike i veličinu predmeta), prepoznavanje i imenovanje boja, orijentaciju u prostoru i vremenu te uočavanje veza i odnosa među stvarima i pojavama.
Za više detalje pogledajte webinar na youtube kanali Kokolingo.
