Krovna mapa za ovu stranicu nije postavljena, pa nema dokumenata za prikaz.

Sastanak Tima: 5.srpnja 2021. u 9:00

Dnevni red:

1. Izbor voditelja i zamjenika tima za kvalitetu

2. Plan rada novog saziva tima

3. Razno

 Koja je uloga školskog tima za kvalitetu?

Školski tim za kvalitetu čine suradnici čiji je temeljni cilj osigurati što kvalitetnije uvjete kako samog nastavnog procesa, tako i cjelokupnog školskog ozračja.

Osnovna mu je zadaća usustaviti  proces  samovrednovanja kao permanentnog promišljanja nad:

• Uvjetima rada škole
• Rukovođenjem  školom
• Kvalitetom nastave
• Kvaliteta nastavnog plana i nastavnog programa-razredne i predmetne nastave
• Podrškom učenicima
• Postignućima učenika

Budući da ne postoji legislativa koja propisuje strogu strukturu tima i unaprijed zacrtan plan aktivnosti, rad školskog tima temelji se na inicijativi članova čija je zadaća samostalno istraživanje, napredovanje i kontinuirano unaprjeđenje škole.

Jasno je da se proces samovrednovanja razlikuje od škole do škole, stoga se od školskoga tima očekuje da proces samovjednovanja prilagodi potrebama i specifičnostima svoje škole te da samostalno procijeni, planira i sudjeluje u provedbi aktivnosti kako bi se unaprijedio rad škole.

Svrha procesa samovrednovanja  je  unaprjeđenje kvalitete obrazovanja, odnosno unaprjeđenje kvalitete rada škola.

U europskoj se obrazovnoj politici započelo s provedbom samovrednovanja 90-ih godina prošloga stoljeća.

Pritom su ključnu ulogu odigrala dva dokumenta: Kvaliteta vrednovanja obrazovnog rada u školama (1998) i Preporuke Europskog parlamenta i Europskog savjeta (2001).

Uvođenje vanjskoga vrednovanja i samovrednovanja škola u obrazovni sustav Republike Hrvatske započelo je školske godine 2006./2007.

Škola je provela samovrednovanje na Učiteljskom vijeću, a sudjelovali smo i u Pilot projektu NCVVO u vanjskom vrednovanju.

Uspješno samovrednovanje škole je proces unaprjeđenja kvalitete koji se planira i ostvaruje unutar škole, a temelji se na uzajamnom povjerenju, vjeri u snagu vlastitoga razvoja i spremnosti djelatnika na samokritičnost bez vanjskih pritisaka (Bezinović, 2007).

Samovrednovanje je znanstveno i stručno osmišljen postupak koji omogućuje nastavnom osoblju da na temelju sustavnog praćenja, analiziranja i preispitivanja samostalno unaprijedi vlastiti odgojno-obrazovni rad.

Pritom je važno samostalno odrediti smjer i intenzitet djelovanja koji je određen odgovorima svih subjekata škole na sljedeća pitanja (Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, 2010):

• Koliko je učinkovita naša škola, tj. koliko ostvaruje svoj program, zadatke i ciljeve?

• Kako se u školi osjećaju i koliko u radu i razvoju napreduju naši učenici?

• U čemu je naša škola izvrsna, odnosno čime se možemo ponositi?

• Koliko ja kao ravnatelj ili ja kao nastavnik doprinosim ugledu škole?

• Koje su najveće slabosti naše škole? Što bismo u radu trebali mijenjati?

Školski tim za kvalitetu čine svi zainteresirani sudionici života škole. Čini ga najmanje šest osoba, a najveći broj uključenih nije ograničen, već ovisi o specifičnostima svake pojedine škole. Naš tim čine:  Djeluje u sljedećem sastavu: Julije Žigo, Marina Bais, Tatjana Zorić, Jasmina Matešić, Emir Agić, Sonja Lovrić Lilić, Zorka Bebić Tokić, Sendi Bašić, Olivija Babec, Marija Šimunić, Ana Kanjer, Klara Baraka, Anita Nikić i Marijana Matek Kozulić.

Voditelj tima je Julije Žigo, a zamjenica Marina Bais.

Rad školskog tima za kvalitetu, prema hrvatskom modelu samovrednovanja škola temelji se na odgovorima na tri ključna pitanja:

Koliko je dobra naša škola?- koliko smo zadovoljni radom škole u odnosu na postavljene ciljeve, te koliko nam je potrebno i korisno samovrednovanje

Kako to znamo?- opisujemo korištenje objektivnih mjerila u procjeni stanja

Što učiniti da budemo bolji?- objašnjavamo pripremu i sadržaj izvještaja i plana razvoja u svrhu unaprjeđenja kvalitete.