Opasnosti ekranizacije i digitalizacije

Opasnosti ekranizacije i digitalizacije

Povodom Mjeseca osvještavanja opasnosti ekranizacije i digitalizacije udruga Lampica tijekom cijelog ožujka u Centru za mlade Zadar niz predavanja i radionica namijenjenih djeci, mladima, roditeljima, učiteljima, odgojiteljima i svima koji žele bolje razumjeti kako digitalne tehnologije utječu na naše odnose, zdravlje i svakodnevni život.

Cilj ove inicijative nije „borba protiv tehnologije“, nego razumijevanje, postavljanje granica i pronalaženje ravnoteže između online i stvarnog svijeta.

Jedna u nizu aktivnosti održat će se sutra, 17.3. u 18:00 sati kada će gđa. Magaš policijski službenik za prevenciju održati predavanje #sigurni ONLINE – sigurno ponašanje i opasnosti u digitalnom okruženju.

Predavanje je namijenjeno učenicima od 3. do 6. razreda i njihovim roditeljima.

#sigurniONLINE

#sigurniONLINE

Ministarstvo unutarnjih poslova RH pokreće preventivnu kampanju #sigurniONLINE, usmjerenu na sve izraženije rizike i opasnosti kojima su djeca i mladi izloženi u digitalnom okruženju.

U suradnji s djelatnicima MPU-a u sklopu provedbe preventivnih programa učenicima 3.- 5.r. naše škole (Matične i Područne) bit će održavana predavanja o sigurnom ponašanju na internetu.

Učenici će naučiti osnovna pravila sigurnog ponašanja na internetu. 

  • NE šalji svoje fotografije nepoznatim osobama
  • NE dijeli osobne podatke (ime i prezime, adresu, naziv škole…) ni šifre s drugim osobama
  • NE prihvaćaj zahtjeve za prijateljstvo nepoznatih osoba
  • NE vrijeđaj, ne rugaj se i ne piši nepristojne ili mrzilačke komentare
  • NE šalji tuđe neprimjerene fotografije/videa 
  • Ako te nešto brine, uvijek reci osobi od povjerenja

Evo kako je bilo učenicima 3. i 4.r PŠ Ploča.

Letak za roditelje

Savjeti za roditelje za zaštitu djece na internetu

  1. Razgovarajte otvoreno s djecom
    1. Objasnite im koje opasnosti postoje i kako se zaštititi.
    2. Ohrabrite ih da vam uvijek kažu ako nešto na internetu izazove nelagodu ili ih zabrine.
  2. Postavite jasna pravila korištenja interneta
    1. Dogovorite koliko dugo i koje sadržaje mogu koristiti.
    2. Koristite roditeljske kontrole na uređajima i aplikacijama.
  3. Koristite alate za roditeljski nadzor

Postoje brojni alati i aplikacije koji pomažu u nadzoru i zaštiti djece na internetu:

  • Google Family Link – omogućava roditeljima da prate aktivnosti djeteta na Android uređajima, postave ograničenja vremena korištenja i odobre aplikacije.
  • Apple Screen Time – ugrađena opcija na iPhone i iPad uređajima koja omogućava postavljanje vremenskih ograničenja i blokiranje neprimjerenog sadržaja.
  • Qustodio – aplikacija za praćenje internetskih aktivnosti, blokiranje neprikladnih sadržaja i upravljanje vremenom na uređaju.
  • Kaspersky Safe Kids – omogućava kontrolu pristupa internetu, praćenje lokacije djeteta i upravljanje aplikacijama.
  • Microsoft Family Safety – omogućava roditeljsku kontrolu na Windows i Xbox uređajima te nadzor vremena korištenja i web aktivnosti.

Ovi alati pomažu u:

  • ograničavanju pristupa neprimjerenim web stranicama i sadržajima
  • upravljanju vremenom koje dijete provodi na internetu
  • praćenju aktivnosti i upozoravanju na potencijalno rizične situacije

4. Provjeravajte i pratite aktivnosti

  • Redovito razgovarajte o aplikacijama, igrama i web stranicama koje koriste.
  • Pratite kupnje unutar aplikacija i online trgovinama kako biste spriječili neplanirane troškove.

Gdje potražiti dodatnu pomoć?

Procjena spremnosti za školu

Procjena spremnosti za školu

Što znači biti spreman za školu?

Spremnost za školu obuhvaća brojne vještine:

  • Fizički (zdravstveni) status i senzomotorički razvoj – uključuje vještinu koordiniranih pokreta i ravnoteže u svim oblicima prirodnog kretanja, finu motoriku (spretnost ruke i prstiju, koordinacija oko-ruka, držanje olovke, kontroliranje olovke na papiru), usvojene navike hranjenja, spavanja te uspostavljena kontrola fizioloških funkcija.
    • Tjelesnu i zdravstvenu spremnost utvrđuje liječnik školske medicine. Tu se utvrđuje djetetova tjelesna visina i masa. Tjelesna zrelost uključuje normalno funkcioniranje osjetilnih organa (vid, sluh). Dijete također mora imati usvojene navike normalnog hranjenja, spavanja i kontrolu pražnjenja mjehura i crijeva. Pored toga, utvrđuje se opće zdravstveno stanje djeteta.
  • Socioemocionalni razvoj – uključuje spremnost na odvajanje od roditelja, prepoznavanje i samoregulaciju emocija, odgađanje zadovoljenja vlastitih potreba, određenu razinu tolerancije na frustracije, prihvaćanje neuspjeha, kontrolu impulsa, sposobnost da ograniči vlastita agresivna i ometajuća ponašanja, zna da se ne smije prekidati druge dok govore, empatiju, sposobnost prepoznavanja i komunikacije o vlastitim osjećajima.
    • Emocionalno spremno dijete može kontrolirati svoje ponašanje i osjećaje (ljutnja, strah, tuga) u situacijama kada je frustrirano, npr. kada mora raditi nešto što ga ne zanima, kada je neuspješno u nečemu, kada treba pričekati svoj red, kada se treba odvojit od roditelja i bez većih izljeva emocija i nezadovoljstva funkcionirati samostalno.
    • Socijalna spremnost djeteta odnosi se na njegovo ponašanje kada je u društvu s drugima, odraslima i djecom. Do polaska u školu dijete bi već trebalo razlikovati poželjno od nepoželjnog ponašanja, uvažavati druge ljude i njihove potrebe. Jednostavno rečeno, trebalo bi surađivati i slijediti upute odraslih te se moći pridržavati određenih pravila ponašanja u situaciji kada nije „centar svijeta“ kao što je to u obitelji, nego dio grupe koja funkcionira po određenim pravilima kojih se treba pridržavati.

Ako dijete ima teškoća s nekom od navedenih komponenti, to bi moglo predstavljati problem i za njega i za opću razrednu dinamiku.

  • Jezični razvoj – dijete treba tečno govoriti hrvatski jezik bez pogrešaka, imati jasan i ispravan izgovor glasova te moći pratiti i razumjeti usmenu uputu. Treba imati razvijen rječnik koji se odnosi na svakodnevne pojave i predmete, priopćavanje svojih misli i potreba,  glasovnu analizu i sintezu – rastavljanje riječi na glasove i spajanje glasova u riječ (dijete ne treba znati čitati prije polaska u školu)…

Ove vještine procjenjuje logoped. Ako on procjeni da dijete nije ovladalo potrebnim predvještinama čitanja i pisanja, bolje je posvetiti godinu dana rada na tim vještinama nego poslati dijete u okruženje za koje nije spremno.

  • Opće znanje i kognitivne sposobnosti, pažnja – uključuje primjerenu pažnju i koncentraciju (15 – 20 min) te da može selektivno i namjerno usmjeravati pažnju na određene sadržaje, odupirati se onome što ga ometa. Dijete treba imati znanja o sebi, obitelji, prirodi i prirodnim pojavama, numeričko poimanje (brojanje, odnosi više-manje itd.), vizualnu percepciju (diskriminira različite oblike i veličinu predmeta), prepoznavanje i imenovanje boja, orijentaciju u prostoru i vremenu te uočavanje veza i odnosa među stvarima i pojavama.

Za više detalje pogledajte webinar na youtube kanali Kokolingo.

Besplatni webinar – Priprema za školu

Dragi roditelji,

platforma Kokolingo održala je besplatan webinar na temu „Priprema za školu: savjeti i aktivnosti za roditelje i djecu“.

Na linku u nastavku možete pogledati cijeli snimak webinara.

https://www.youtube.com/watch?v=j-h-KntUARA

Polazak u školu predstavlja jedan od najvećih koraka u životima predškolaca, a  cilj webinara je da im olakšamo ovaj prijelaz i omogućimo vama roditeljima da iskoristite ljetne mjesece i svoje mališane adekvatno pripremite za novi početak.

Vjerujemo da će ovaj sadržaj će biti koristan ne samo za one čija djeca ove godine kreću u školu, već i za sve ostale roditelje koji žele započeti s pravovremenom pripremom svog djeteta za školu. 

 

Skip to content