Održano školsko natjecanje 68. NMT

Održano školsko natjecanje 68. NMT

U našoj školi održano je školsko natjecanje 68. Natjecanja mladih tehničara (NMT), na koje se prijavilo 20 učenika u ukupno 9 kategorija. Učenici su u utorak, 10. veljače, pisali pismenu provjeru te su isti dan odradili praktični dio natjecanja u 8 kategorija. Kategorija Robotika će se održati 11.2.2026.

Povjerenstvo za teorijski dio natjecanja činile su učiteljice Marina Gambiraža, Marina Smolić i Sendi Bašić dok su u prosudbenim povjerenstvima za praktični rad sudjelovali bivši učenici naše škole koji su prethodnih godina aktivno sudjelovali u Mladim tehničarima te ostvarivali uspjehe na županijskim i državnim natjecanjima.

U okviru natjecanja učenici su pokazali svoju kreativnost i tehničke vještine izrađujući različite tehničke tvorevine prema kategorijama:

  • Modelarstvo i maketarstvo (5. razred): Dječja igračka – mozgalica
  • Graditeljstvo (6. razred): Sportski objekti
  • Strojarske konstrukcije: Statička osnova građevinskog objekta – postolje i zidovi konstrukcije.
  • Obrada materijala: Držač mobitela prilikom punjenja
  • Elektrotehnika: Testiranje spretnosti
  • Elektronika: Labirint dioda
  • Modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina: Kutija za olovke
  • Fotografija: „Boje prirode“
  • Robotika – praktični dio održava se 11.2.2026. iza nastave.

Nakon izrađenih radova i njihove usmene obrane, učenici su zadovoljni ostvarenim rezultatima.

Fotografije s natjecanja biti će objavljene 13.2.2026. na ovoj poveznici.

Procjena spremnosti za školu

Procjena spremnosti za školu

Što znači biti spreman za školu?

Spremnost za školu obuhvaća brojne vještine:

  • Fizički (zdravstveni) status i senzomotorički razvoj – uključuje vještinu koordiniranih pokreta i ravnoteže u svim oblicima prirodnog kretanja, finu motoriku (spretnost ruke i prstiju, koordinacija oko-ruka, držanje olovke, kontroliranje olovke na papiru), usvojene navike hranjenja, spavanja te uspostavljena kontrola fizioloških funkcija.
    • Tjelesnu i zdravstvenu spremnost utvrđuje liječnik školske medicine. Tu se utvrđuje djetetova tjelesna visina i masa. Tjelesna zrelost uključuje normalno funkcioniranje osjetilnih organa (vid, sluh). Dijete također mora imati usvojene navike normalnog hranjenja, spavanja i kontrolu pražnjenja mjehura i crijeva. Pored toga, utvrđuje se opće zdravstveno stanje djeteta.
  • Socioemocionalni razvoj – uključuje spremnost na odvajanje od roditelja, prepoznavanje i samoregulaciju emocija, odgađanje zadovoljenja vlastitih potreba, određenu razinu tolerancije na frustracije, prihvaćanje neuspjeha, kontrolu impulsa, sposobnost da ograniči vlastita agresivna i ometajuća ponašanja, zna da se ne smije prekidati druge dok govore, empatiju, sposobnost prepoznavanja i komunikacije o vlastitim osjećajima.
    • Emocionalno spremno dijete može kontrolirati svoje ponašanje i osjećaje (ljutnja, strah, tuga) u situacijama kada je frustrirano, npr. kada mora raditi nešto što ga ne zanima, kada je neuspješno u nečemu, kada treba pričekati svoj red, kada se treba odvojit od roditelja i bez većih izljeva emocija i nezadovoljstva funkcionirati samostalno.
    • Socijalna spremnost djeteta odnosi se na njegovo ponašanje kada je u društvu s drugima, odraslima i djecom. Do polaska u školu dijete bi već trebalo razlikovati poželjno od nepoželjnog ponašanja, uvažavati druge ljude i njihove potrebe. Jednostavno rečeno, trebalo bi surađivati i slijediti upute odraslih te se moći pridržavati određenih pravila ponašanja u situaciji kada nije „centar svijeta“ kao što je to u obitelji, nego dio grupe koja funkcionira po određenim pravilima kojih se treba pridržavati.

Ako dijete ima teškoća s nekom od navedenih komponenti, to bi moglo predstavljati problem i za njega i za opću razrednu dinamiku.

  • Jezični razvoj – dijete treba tečno govoriti hrvatski jezik bez pogrešaka, imati jasan i ispravan izgovor glasova te moći pratiti i razumjeti usmenu uputu. Treba imati razvijen rječnik koji se odnosi na svakodnevne pojave i predmete, priopćavanje svojih misli i potreba,  glasovnu analizu i sintezu – rastavljanje riječi na glasove i spajanje glasova u riječ (dijete ne treba znati čitati prije polaska u školu)…

Ove vještine procjenjuje logoped. Ako on procjeni da dijete nije ovladalo potrebnim predvještinama čitanja i pisanja, bolje je posvetiti godinu dana rada na tim vještinama nego poslati dijete u okruženje za koje nije spremno.

  • Opće znanje i kognitivne sposobnosti, pažnja – uključuje primjerenu pažnju i koncentraciju (15 – 20 min) te da može selektivno i namjerno usmjeravati pažnju na određene sadržaje, odupirati se onome što ga ometa. Dijete treba imati znanja o sebi, obitelji, prirodi i prirodnim pojavama, numeričko poimanje (brojanje, odnosi više-manje itd.), vizualnu percepciju (diskriminira različite oblike i veličinu predmeta), prepoznavanje i imenovanje boja, orijentaciju u prostoru i vremenu te uočavanje veza i odnosa među stvarima i pojavama.

Za više detalje pogledajte webinar na youtube kanali Kokolingo.

Besplatni webinar – Priprema za školu

Dragi roditelji,

platforma Kokolingo održala je besplatan webinar na temu „Priprema za školu: savjeti i aktivnosti za roditelje i djecu“.

Na linku u nastavku možete pogledati cijeli snimak webinara.

https://www.youtube.com/watch?v=j-h-KntUARA

Polazak u školu predstavlja jedan od najvećih koraka u životima predškolaca, a  cilj webinara je da im olakšamo ovaj prijelaz i omogućimo vama roditeljima da iskoristite ljetne mjesece i svoje mališane adekvatno pripremite za novi početak.

Vjerujemo da će ovaj sadržaj će biti koristan ne samo za one čija djeca ove godine kreću u školu, već i za sve ostale roditelje koji žele započeti s pravovremenom pripremom svog djeteta za školu. 

 

Skip to content